Tag Archive: druga strana školskih dana

Adolescenti su pod većim pritiskom nego prije – ovako im možemo pomoći

27.02.2017. by admcjelovitost

Ispiti, društveni mediji, opsesija tijelom – adolescenti se nalaze pod većim pritiskom nego prije. Zato je nužno razmišljati o načinima na koje im možemo pomoći.

Na adolescente se obično gleda kao na “problem’’. Međutim, zaboravlja se da je njima samima jako zahtjevno pomiriti sve unutarnje konflikte s kojima se susreću.

U ovom tekstu namjera nam je približiti sve ono što vam kao roditelju ili odrasloj osobi može pomoći u komunikaciji s adolescentima.

Za početak trebamo razumjeti kontekst njihovog razvoja, kako bismo im mogli biti adekvatna podrška.

Prva stepenica na putu kompletnijeg  razumijevanja vaših adolescenata je razumijevanje načina kako funkcionira njihov mozak. Svi ostali oblici podrške razvijaju se u okviru razumijevanja njihove biološke i razvojne posebnosti.

Mozak adolescenta još uvijek je u fazi razvoja i u toj fazi nastavlja biti sve do njihove 25. godine života. Većina problema s kojima se susreću mladi u toj dobi vezani su uz kontrolu ponašanja tj. impulsa. Upravo je to područje s kojima roditelji i odrasli imaju najviše problema.

Odrasli su zbunjeni adolescentskim emocionalnim ispadima, načinima na koje donose odluke ili pak njihovom nemarnošću.

Za takvu vrstu ponašanja zadužen je dio mozga koji se upravo razvija u tom periodu. Riječ je o frontalnom odnosno čeonom režnju koji je zadužen za organiziranje, upravljanje pažnjom, samokontrolu, predviđanje posljedica i planiranje. Kada ovo znamo možemo s više razumijevanja pristupiti adolescentima. Naravno, to ne smije biti isprika za popustljivo ponašanje, ali svakako treba biti kontekst unutar kojeg sagledavamo njegove promjene u ponašanju. Vrijedno je svog adolescenta upoznati s ovim činjenicama o funkcioniranju njihovog mozga jer nekada i oni sebe same teže razumiju.

U tom razdoblju u mozgu pojačano se stvara siva tvar i one živčane stanice koje se koriste jačaju, a one koje se ne koriste propadaju.

Tu dolazimo do važnosti aktivnosti kojima se bavi adolescent. Je li aktivan, čita li, bavi li se sportom ili je pred TV-om. Sve navedene aktivnosti oblikuju njegov mozak. Zato kažemo da je adolescencija razdoblje mogućnosti i/ili rizika. Uloga roditelja i odraslih je dosta bitna u sugeriranju i poticanju korisnih aktivnosti.

Današnje doba podmuklo je doba. Adolescenti su izloženi različitim iskušenjima, pasivnim podražajima i sjedilačkom načinu života. Vrijeme u kojem živimo mnogo je kompleksnije nego ranija razdoblja. Međutim možemo učiniti mnogo kako bi adolescentima pomogli u upravljanju sa stresom s kojim se svakodnevno susreću. Navest ćemo neke od primjera.

  1. Adolescenti proživljavaju intenzivan pritisak uslijed visokih akademskih očekivanja

Nemojte im uvijek “dolijevati ulje na vatru”. Razmislite kako biste se vi osjećali da vas svaki dan kada dođete kući s posla čeka šef sa svojim komentarima i bombardira vas prijedlozima za poboljšanje! Adolescenti su tijekom dana, svakodnevno, suočeni s testovima i procjenama, zato im dopustite da dom bude mjesto predaha od pritisaka vanjskog svijeta. Mjesto gdje se mogu odmoriti i regenerirati. Možete zajedno prošetati psa, popiti kakao ili pronaći neku aktivnost u kojoj ćete biti zajedno bez obaveza i bez “pametnih tema”.

Ako vidite da su pred prevelikim stresom i pritiskom, pametno je da potražite pomoć stručnjaka psihoterapeuta. Na taj način adolescent će uz stručnu pomoć, u sigurnom okruženju, usvojiti oblike ponašanja koji će mu pomoći.

 

  1. Adolescentima nedostaje psihološka otpornost.

Dio nedostatka psihološke otpornosti dijelom lezi i u pretjeranu štićenju adolescenta. Kad smo sami bili mladi šetali smo naokolo bez suviše nadzora. Učili kako da riješimo problem i pregovaramo. Danas su djeca previše nadzirana i konstantno provjeravana. U pokušaju da budu sretni i da im bude dobro, sprječavamo ih da prirodno razvijaju svoje resurse i psihološku otpornost.

Kako bi razvili psihološku otpornost nemojte se baviti njihovim problemima, nemojte odmah skakati i kritizirati njihove izbore, dopustite im da griješe! Na taj način uče i činite im dugoročno dobro.  S ciljem razvijanja psihološke otpornosti adolescenata u Cjelovitosti provodimo posebno prilagođeni program.

 

  1. Adolescenti su na ‘’prvoj crti’’ današnjeg on-line svijeta

Tehnologija koja je uznapredovala adolescente dovodi u situaciju da dnevno koriste više od jednoga uređaja. Ta ideja je istovremeno primamljiva, ali i povećava osjećaj pritiska. Korisnici društvenih medija na njima dijele svoje uspjehe i prikazuju nam svoje ‘’savršene živote’’, a u isto vrijeme skrivaju svoje poraze, neuspjehe i manjkavosti. Na mlade to ostavlja dojam vlastite nesavršenosti, a pri tome raste i njihovo nezadovoljstvo. Stoga je rad na njihovoj samosvijesti i samopouzdanju ključan, kako bi se izborili s uspoređivanjem s drugima.

 

  1. Nadzirite njihovo on-line vrijeme

Doista je bitno da sat vremena prije odlaska na spavanje budu u miru, bez ikakvih uređaja te da se odupru provjeravanju mailova i poruka. Zapamtite da multitasking nije od pomoći, a odrasli bi trebali biti dobar uzor u tome. Dobar san trebao bi biti cilj.

Stoga, hoće li adolescencija biti razdoblje velikih mogućnosti dosta ovisi o roditeljima i značajnim odraslim figurama.

 

 

 



Tags: , , ,

Kako pomoći tinejdžerima da prevladaju destruktivne obrasce ponašanja

30.01.2017. by admcjelovitost

U svome se psihoterapijskom radu susrećem s mnogim tinejdžerima. Veći broj klijenata mlađih od 18 godina upućuje na to da se i na našim prostorima počela mijenjati slika psihoterapije kao nečega potrebnog samo bolesnima te mnogi roditelji prepoznaju potrebu da posredstvom psihoterapeuta svojim tinejdžerima olakšaju proces sazrijevanja i sve probleme koje on sa sobom nosi.

Na temelju svog iskustva u radu s tinejdžerima mogu reći da su u porastu problemi s poremećajima prehrane, anoreksijom, bulimijom. Razlozi su tome različiti, no dobrim dijelom proizlaze iz suvremenih trendova i fokusa na fizički izgled koji sa sobom nosi današnje društvo te manjak samosvijesti i samopouzdanja tinejdžera.

Također, prisutan je i problem samoozljeđivanja, često posljedica neizraženih osjećaja ljutnje, problema u komunikaciji, problema u odnosima s vršnjacima ili članovima obitelji te neznanje o tome kako postaviti jasne granice prema drugima, reći ne te se na taj način zauzeti za sebe i vlastite potrebe. U osnovi samoozljeđivanja jest agresija usmjerena prema sebi. Stoga tijekom razgovora, tinejdžere učimo kako primjerice energiju ljutnje prepoznati te je na adekvatan način izraziti prema van. Adekvatan način nikada nije povređujući ni za njih, ni za druge, a nije niti potiskivanje emocija.

Većinu tinejdžera ipak muči pritisak i potreba za prihvaćanjem okoline kao i nimalo neobični problemi povezani sa školom: strah od odgovaranja, strah od ocjena, briga o budućnosti, iscrpljenost, pozicioniranje sebe u svijet odraslih.

Zbog uočene potrebe za programom namijenjenom tinejdžerima u Cjelovitosti provodimo program naziva Druga strana školskih dana. Radi se o programu socijalnog i emocionalnog učenja kojim mladi spoznaju kako se suočiti sa životnim izazovima s kojima se svakodnevno susreću. Cilj mu je dovesti do jačanja samosvijesti i samopouzdanja, poboljšati sposobnost za uspjeh u školi, karijeri i životu, stvoriti pozitivan stav prema učenju, smanjiti stres i strah od odgovaranja, popraviti nošenje s uznemiravajućim osjećajima i impulsima te postići veću razinu koncentracije i pozornosti.

Brojna istraživanja pokazala su da socijalno i emocionalno učenje, ne samo da poboljšavaju uspjeh, već i povećavaju pozitivno socijalno ponašanje. Drugim riječima tinejdžeri postaju ljubazniji i spremniji za dijeljenje te sposobniji za empatiju.

Neki od načina na koje roditelji mogu pomoću svojim  tinejdžerima su sljedeći.

  1. Modelirajte vlastito ponašanje

Ne zaboravite da djeca prvenstveno uče ono sto vide, a ne toliko ono što im govorite. Stoga je važno da vaš model ponašanja bude vlastiti primjer vašoj djeci. Pratite svoje ponašanje i ispravljajte svoja neprimjerena ponašanja. I imate na umu da je mozak tinejdžera još uvijek u procesu razvoja pa budite blaži prema njima nego li prema sebi jer se njihov mozak tek sprema imati kapacitete koje vi imate.

  1. Razgovarajte, slušajte i podržavajte

Vjerojatnije je da će se mladi ljudi koje roditelji zanemaruju povesti za agresivnim impulsima djelovanja ili će im biti vrlo teško umiriti se. Stoga je razgovor i prisutnost u životu vašeg tinejdžera od presudnog značaja. Ne pitajte pitanja samo da biste pitali, radije neka ona budu motivirana iskrenom željom za komunikacijom s vašim tinejdžerom. Komunicirajte na sve načine s njima: razgovorom, porukom, e-mailom, komentarom na zidu preko fejsa. Razgovarajte sa svojim tinejdžerom što više, o emocijama, stavovima, snovima, događajima oko vas. Razgovorom oni uče izraziti svoj unutarnji svijet riječima.

 

  1. Odvojite djecu od sebe

Ne upadajte u stupicu previše zaštitničkog roditeljstva i svoje dijete potičite na nove aktivnosti. Na taj će način dobiti priliku za rast. Kaže se da roditelji imaju dva glavna zadatka prema djeci, voljeti ih i pustiti ih. Preduvjet za stvaranje drugih zdravih odnosa u životu vaše djece jest upravo vaše odvajanje od njih. Vas tinejdžer se mora naučiti razvijati odvojen od vas kako bi postao kompletna osoba.

 

  1. Poštujte djecu

Poštovanje je temeljni sastojak svakog dobrog odnosa. Poštovanje je dvosmjerna ulica. Poštovanje znači prihvatiti da vaša djeca imaju vlastito dostojanstvo, vlastito mišljenje, vlastite emocije i pravo na vlastite pogreške. Baš kao i vi.

 

  1. Pomozite im da pobjede negativne misli

Tinejdžeri koji pate od anksioznog poremećaja često strahuju od ishoda svojih akcija i često imaju negativne misli. Najčešće su to situacije u kojima misle da ih okolina percipira negativno, da će dobiti loše ocjene ili da će nešto u situaciji pred njima krenuti po zlu te da netko ima negativnu fiksaciju na njih. Pokušajte ih razgovorom osvijestiti da su takve misli uobičajene i ne nužno realne te da se događaju i drugima i ponukajte ih da ih zamijene s pozitivnima.

 

  1. Vježbajte tehnike opuštanja

Naučite tinejdžere dubokome disanju u trenutku kada osjećaju pojačani pritisak. Neka to čine na način da jednu ruku stave na trbuh, a drugu na prsni koš. Prilikom udaha neka broje do četiri, dvije sekunde neka zadrže dah te prilikom izdaha broje do šest. Nakon nekoliko ponavljanja disanje će im se samo prilagoditi novome tempu.

 

  1. Brinite se za sebe

Što tinejdžeru doista treba, jest zadovoljan roditelj. Roditelj koji sluša sebe, koji realizira svoje potrebe i koji se zna brinuti na zdrav način za sebe. Tek u toj situaciji roditelj može pomoći drugima oko sebe.

Piše: Anja Melcher



Tags: , , ,

Zašto je socijalno i emocionalno učenje ključno za učenike i studente?

09.09.2016. by admcjelovitost

Socijalno i emocionalno učenje pruža temelje za pozitivan stav prema učenju i poboljšava sposobnost učenika i studenata za uspjeh u školi, karijeri i životu.

baloni

Kada govorimo o socijalnom i emocionalnom učenju kod djece i mladih mislimo prvenstveno na programe koji izgrađuju vještine prepoznavanja i upravljanja vlastitim emocijama, uspostavljanja pozitivnih ciljeva, donošenja odgovornih odluka, efikasnog nošenja s interpersonalnim odnosima koji utječu na akademski razvoj, stvarajući poticajnu školsku odnosno studentsku okolinu.

Istraživanja pokazuju da socijalno i emocionalno učenje, ne samo da, poboljšava uspjeh već također povećava pozitivno socijalno ponašanje (kao što su ljubaznost, dijeljenje i empatija), poboljšava studentske/učeničke pozitivne stavove prema fakultetu/školi, te smanjuje depresiju i stres među studentima (Durlak sur., 2011).

Učinkovito socijalno i emocionalno učenje pomažu učenicima da razviju sljedećih pet ključnih vještina:

Samosvijest

Visoka razina samosvijesti zahtijeva sposobnost prepoznavanja vlastitih misli, osjećaja, pozitivnih osobina te kako one utječu na odluke i djelovanja.

Svijest o sebi uključuje razumijevanje vlastitih emocija, osobnih ciljeva i vrijednosti. To uključuje točnu procjenu vlastitih jakih i slabijih strana, pozitivan način razmišljanja (mindset), osjećaj samoučinkovitosti i optimizma.

Upravljanje samim sobom

Zahtijeva vještine i ponašanje koje olakšava sposobnost reguliranja vlastitih emocija i ponašanja. To uključuje mogućnost odgađanja zadovoljstva, upravljanja stresom, kontrolu impulsa te ustrajnost kroz izazove kako bi se postigli osobni i obrazovni ciljevi.

Društvena svijesti

Društvena svijest uključuje sposobnost razumijevanja i suosjećanja za drugačije od nas, ljude različitog naslijeđa i različitih kultura.

Upravljanje vezama

Ove vještine uključuju jasno komuniciranje, aktivno slušanje, suradnju, odupiranje negativnom i neprimjerenom društvenom pritisku, konstruktivno pregovaranje prilikom sukoba, traženje pomoć kada je to potrebno. Pomažu studentima i učenicima uspostaviti i održavati zdrave i ispunjene odnose te djelovati u skladu s društvenim normama.

Odgovorno ponašanje i donošenje odluka

U stanju su procijeniti dugoročne posljedice vlastitih djela na samog sebe i na ostale. Odgovorno odlučivanje uključuje učenje o tome kako donijeti konstruktivne odluke vezane uz osobno ponašanje i socijalne interakcije u različitim okruženjima. To zahtijeva sposobnost razmatranja etičkih standarda, brige za sigurnost i dobrobiti sebe i drugih i realne procijene posljedica svojih dijela.


Kratkoročne i dugoročne koristi od socijalnog i emocionalnog učenja:

Učenici i studenti su uspješniji u školi/fakultetu kada:

  • Znaju i mogu sami upravljati sa sobom
  • Razumiju perspektive drugih i imaju učinkovite odnose s njima
  • Izražavaju vlastite osobne i društvene izbore

 

Ostale koristi socijalnog i emocionalnog učenja:

  • Pozitivniji stavovi prema sebi, drugima i zadacima uključujući poboljšanu samoefikasnosti, povjerenje, ustrajnost, suosjećanje, povezanosti i predanosti u školi/fakultetu.
  • Više pozitivnih društvenih ponašanja, dobrih odnosa s vršnjacima i odraslima
  • Smanjeni problemi u ponašanja i preuzimanju rizičnih ponašanja
  • Smanjeni emocionalni probleme i neprilike u koje zapadaju
  • Poboljšanje rezultata testova, ocjena i redovito pohađanje škole/fakulteta

Dugoročno gledano, veća socijalna i emocionalna kompetencija djeteta ili studenta dobro utječe na završetak škole odnosno fakulteta – maturu, diplomiranje, spremnost za daljnje obrazovanje, uspjeh u karijeri, pozitivne obiteljske i poslovne odnose, bolje mentalno zdravlje te smanjenje kriminalnog ponašanja.



Tags: , , ,