Program – Druga strana školskih dana

Druga strana školskih dana je program socijalnog i emocionalnog učenja kojim djeca spoznaju kako se suočiti sa životnim izazovima s kojima se svakodnevno susreću. Među ostalim, uče kako se riješiti straha od odgovaranja, pobijediti paniku, poboljšati koncentraciju i nositi se s pritiscima vršnjaka.

Brojna istraživanja pokazuju da socijalno i emocionalno učenje, ne samo da poboljšava uspjeh već i povećava pozitivno socijalno ponašanje (kao što su ljubaznost, dijeljenje i empatija), poboljšava studentske i učeničke pozitivne stavove prema fakultetu i školi te smanjuje depresiju i stres među djecom i mladima.

Pomaže u:

  • Jačanju samosvijesti i samopouzdanja
  • Poboljšava sposobnost učenika/studenata za uspjeh u školi, karijeri i životu
  • Stvaranju pozitivnog stava prema učenju
  • Smanjenju stresa, nošenju s tremom, strahom od odgovaranja i sposobnosti opuštanja tijela
  • Nošenju s uznemiravajućim osjećajima i impulsima
  • Poticanju suosjećanja i suradnje
  • Postavljanju i postizanju pozitivnih ciljeve te odgovornom donošenju odluka.
  • Postizanju koncentracije i pozornosti

VIŠE O PROGRAMU

Socijalno i emocionalno učenje pruža temelje za pozitivan stav prema učenju i poboljšava sposobnost učenika i studenata za uspjeh u školi, karijeri i životu.

Današnji svijet je prepun čimbenika stresa kojih prije nije bilo, a izvori stresa mogu biti različiti.

S njima se susreću i djeca i mladi. Izvori stresa za njih sežu od nošenja sa zadirkivanjem i zadovoljenja potrebe za prihvaćanjem grupe vršnjaka do opterećenja uzrokovanog stalnom potrebom za školskim uspjehom.

Rezultat svega toga je da djeca u školu dolaze agresivnija, neposlušnija, impulzivnija, tužnija i usamljenija. Trema, zabrinutost, mučnina, glavobolje, anksioznost samo su neki od simptoma s kojima se djeca susreću u školi.

Međutim svi se možemo naučiti i pripremiti za nošenje s ovim izazovima. Zbog prirodnog razvoja mozga, idealno vrijeme za postavljanje ovih temelja je upravo u djetinjstvu i mlađoj dobi.

Ljudski mozak prolazi kroz važnu fazu rasta koja završava tek sredinom dvadesetih godina.

U toj razvojnoj fazi vanjski utjecaji bitno određuju njegov razvoj, a posebno nastanak socijalnih i emocionalnih neuronskih krugova.

Ako roditelji potiču svoju djecu da nauče kako se mogu umiriti kada su preplašena ili ljutita, učvršćuju neuronske krugove koji služe za suočavanje sa stresom.

Vjerojatnije je da će se mladi ljudi koje roditelji zanemaruju povesti za agresivnim impulsima djelovanja ili će im biti vrlo teško umiriti se. Učenjem ovih vještina stvaraju se optimalni mentalni preduvjeti za učenje.

Područja mozga zadužena za emocije i ona zadužena za djelovanje psihološki su povezana, što utječe na učenje i podučavanje. Prefrontalni korteks kontrolira emocionalne impulse te je istovremeno sjedište naše radne memorije i mjesto na kojem se odvija ukupno učenje.

Svjesni smo sljedećega: ako kronični strahovi, bijes ili uzburkani osjećaji ometaju dječje misli, time se smanjuje kapacitet radne i kratkoročne memorije, zadužene za procesuiranje materijala u procesu učenja. Stoga možemo zaključiti da uspjeh u školi dijelom ovisi o sposobnosti učenika da si osigura i sačuva pozitivno socijalno okruženje.

Poučavanjem učenika sposobnostima pomoću kojih će identificirati svoje osjećaje i uspijevati efikasno komunicirati te nenasilno rješavati konflikte, učimo ih spoznaji da nauče donijeti ispravne odluke, razviti empatiju te ostati optimistična i onda kada naiđu na prepreke.

Ovakvi programi u suradnji s društvom, školama i roditeljima, zajedno mogu pridonijeti poticanju razvoja djece i njihovog odnosa prema vlastitim osjećajima, kao i odnosu prema drugim ljudima.

CILJ PROGRAMA

Cilj je usvajanje socijalnog i emocionalnog učenja koje obuhvaća razvoj:

  • Samosvijesti

Samospoznaja: osoba identificira vlastite misli, osjećaje i pozitivne osobine te spoznaje kako one utječu na odluke i djelovanja.

  • Upravljanja samim sobom

Osoba postupa sa svojim osjećajima tako da joj oni ne smetaju pri rješavanju nekoga zadatka, već ga pomažu riješiti. Osoba si zadaje dugoročne i kratkoročne ciljeve te prevladava poteškoće koje joj se nađu na putu

  • Socijalne svijesti

Osoba identificira i razumije misli i osjećaje drugih, razvija empatiju i u stanju je sagledati stvari iz perspektive drugoga

  • Upravljanja odnosima

Osoba je u stanju oduprijeti se negativnom pritisku grupe te zna proraditi na rješavanju konflikta kako bi održala zdrave i korisne veze s pojedincima i skupinama.

  • Odgovornog ponašanja

Osoba pronalazi pozitivna, realno utemeljena rješenja problema, provodi ih i zna kako ih ocijeniti.  U stanju je procijeniti dugoročne posljedice svojih djela.

 

AKTIVNOSTI (grupni i individualni i rad)

Program se sastoji od 12 interaktivnih, kreativnih psihosocijalnih radionica unutar kojih će se raditi na usvajanju socijalnog i emocionalnog učenja koje obuhvaća razvoj:

  • Samosvijesti – 2 radionice: „Da sam ja netko“
  • Upravljanja samim sobom – 2 radionice „Korak po korak“
  • Socijalne svijesti – 2 radionice „Ovo sam ja, tko si ti“
  • Upravljanje vezama – 2 radionice: „Suradnja – Sukob – Integritet“
  • Odgovornog ponašanja –2 radionice: „S riječi na djela“

Uvodna i evaluacijska radionica čine ukupan zbroj od 12 radionica (kontinuirano kroz 3 mjeseca). Predviđeno trajanje radionica je 90 minuta jedan put tjedno. Radionice su vršnjačke i predviđene za učenike petog i šestog razreda, sedmog i osmog razreda osnovne škole te prvog i drugog razreda srednje škole. Maksimalan broj je deset polaznika po grupi.

Program je namijenjen 6, 7 i 8 razredima te 1 i 2 razredima srednje škole

Program se može prilagoditi i provoditi individualno te u tom slučaju susret traje 45 – 60 minuta. Individualno radimo i sa ostalim uzrastima.

u pripremi

12 radionica/3 mjeseca
90 minuta/tjedan

Iblerov trg 9, Zagreb

750,00 kn/radionica za jedan mjesec

Voditelj/ica

5 NAČINA kako pomoći djetetu suočenom sa strahom ili anksioznošću

Kao roditelj, često se susrećete sa situacijama u kojima vam dijete govori da se ne osjeća dobro. Većinom su to situacije u kojima govori da ga boli trbuh i da ...
Više...

SAVJETI JESPERA JUULA: Temeljne greške u roditeljstvu i kako ih izbjeći

„Temeljna pogreška koju roditelji čine pretpostavka je da djeca nisu kompletne osobe zbog čega ih gledaju više kao potencijalna, nego li kao stvarna bića“, tvrdi Jesper Juul, svjetski poznati obiteljski ...
Više...

Adolescenti su pod većim pritiskom nego prije – ovako im možemo pomoći

Ispiti, društveni mediji, opsesija tijelom – adolescenti se nalaze pod većim pritiskom nego prije. Zato je nužno razmišljati o načinima na koje im možemo pomoći. Na adolescente se obično gleda ...
Više...

Motivacija i učenje

Problem u motivaciji tijekom učenja je vrlo čest i ne predstavlja nešto neobično. Međutim često se optužujemo jer ne učimo ili ne ostvarujemo dobre rezultate, a puno bi bolje bilo ...
Više...

Prijava na newsletter

* obvezna polja