NAUČI KAKO UČITI
lipanj 20, 2016 2:18 pm
Problemi u učenju, koje danas osnovnoškolci, srednjoškolci i studenti imaju, nisu uzrokovani ni lijenošću, ni težinom gradiva. Problemi s učenjem postoje zato što nismo naučeni kako učiti.
Ne poznajemo načine planiranja, organizacije ni realizacije procesa učenja u školi niti na fakultetu. Od nas se očekuje da svakodnevno, s razumijevanjem, usvajamo različite sadržaje i učimo gradivo iz različitih područja, a nitko nas nije upoznao s postojećim i provjerenim strategijama koje nam omogućavaju efikasnije i efektnije učenje.
Posljedično, previše vremena trošimo na učenje, a da nas nitko nije učio kako da učimo. Tako samouki teže postižemo dobre rezultate, a učenje nerijetko postaje sinonim za mučenje. Većinom su učenici, studenti i pojedinci prepušteni sami sebi i uče na vlastitim neuspjesima.
Danas živimo u informatičkom dobu, informacije se množe nevjerojatnom brzinom, a većini ljudi potrebna je tehnika koja će im omogućiti brže završavanje škole, brže savladavanje novina u poslu, efikasnije učenje strani jezika, brže pretraživanje interneta i sl.
Često roditelji, studenti i učenici, ovladavanje strategijama, metodama i načinima uspješnijeg učenja, vide kao dodatnu gnjavažu i zbog toga pokazuju odbojnost. Zato je vrlo važno shvatiti, bilo da ste roditelj, učenik ili student, da strategije i tehnike učenja također trebate naučiti, razvijati i usavršavati, kao i svaku drugu aktivnost jer je itekako potrebna. Učenje i usvajanje ovih tehnika pomoći će vam da ostvareni rezultati budu u skladu s uloženim vremenom, energijom i trudom. Pomoći će vam da učite s lakoćom i zadovoljstvom i pri tome budete uspješni.
Bitno je upamtiti i da bez obzira na godine, spol i obrazovanje, svatko može zapamtiti i naučiti sve što poželi, koristeći svoje intelektualne sposobnosti, učeći na svoj jedinstven način te otkrivajući svoj stil učenja.
Zapamtite: učenje ne mora biti mučenje!
Evo nekoliko osnovnih koraka koje možete samostalno primijeniti i učenju pristupiti na kvalitetan i aktivan način.
- Prije nego krenete učiti, pregledajte poglavlja. Pročitajte uvodno poglavlje, naslove i podnaslove, kao i sažetak zadnjeg poglavlja. Pregledajte sve dijagrame, grafikone, tablice i fusnote. Sve to traje samo nekoliko minuta, a pomaže vam da vidite o čemu se radi. Na taj način dobivate širu sliku i imate u glavi strukturu onoga što ćete raditi te ćete znati što s čim možete povezati. To će vam pomoći i prilikom organizacije, znat ćete što je lakše, što teže i moći ćete bolje isplanirati vrijeme za učenje.
- Organizirajte učenje. Ovo je bitno za osnovnoškolce, srednjoškolce, studente i sve ostale. U nastavku je primjer za starije. Recimo to ovako: trebate proći knjigu od 315 stranica za ispit. Treba vam nekoliko dana samo da pročitate cijelu knjigu informativno. Ako naučite tehniku Brzog čitanja (Power reading) trebat će vam mnogo manje. Ali pretpostavimo da većina od vas još nije naučila tu tehniku. U tom slučaju možete naučiti prosječno 35 strana dnevno, znači trebat će vam devet dana za svladavanje te knjige. Knjiga ima pet poglavlja. Jedan dan odvajate samo za ponavljanje poglavlja, to je još pet dana. I još dva puta po tri dana jednom prođete cijelu knjigu i ponovite naučeno. To su 22 dana. Dogodit će se i da ćete tri dana mrziti učenje pa uračunajte i to. To je ukupno 25 dana za učenje. Drugim riječima, pripremu za ispit trebate početi 25 dana prije zakazanog datuma.
- Podijelite gradivo u manje dijelove koje možete naučiti za kraće vrijeme. Natjerajte sebe da završite jedan manji zadatak i tek onda nastavite sa sljedećim. Odjednom se usredotočite na samo jedan manji zadatak.
- Prvo učite teže gradivo, a zatim lakše. Bolje ćete učiti ako naizmjenično budete učili predmete koji su međusobno različiti, npr. prije matematike učite povijest ili hrvatski jezik. Ako učite programiranje, nakon njega pređite na menadžment, ako radite prodaju nakon nje pređite na upravljanje ljudskim resursima i sl.
- Ne prelazite često s predmeta na predmet. Koncentrirajte se dovoljno dugo na jedan predmet kako biste u potpunosti usvojili definiranu cjelinu.
- Koristite razdoblja najveće budnosti i koncentracije za učenje teških dijelova gradiva. Najlakše je učiti rano ujutro, sat vremena nakon buđenja jer tada mozak najlakše apsorbira informacije i podatke.
- Kada vam misli odlutaju, odredite jednu rečenicu koju ćete reći samome sebi, a koja će vam biti poticaj za vraćanje ponovnoj koncentraciji na učenje (npr. „Usredotoči se”, „Vrati se na učenje” ili „Ne odustaj” i sl).
- Dobro i kvalitetno čitajte. Preduvjet uspješnog učenja jest dobro čitanje. Tekst je potrebno prvo letimično pročitati i uočiti bitne dijelove. Zatim pročitano prepričati vlastitim riječima što vam pomaže bolje zapamtiti gradivo. Na završecima poglavlja često je ponuđen sažetak. Preporučuje se da ga pročitate. Unutar teksta obratite pažnju na dijelove teksta prikazane podebljanim slovima ili uokvirene dijelove teksta. To su uglavnom važni podaci.
- Postavljajte pitanja i potpitanja. Pretvorite svaki naslov u pitanje. Na primjer, naslov „Osnovni aspekti programiranja” može postati „Što su osnovni aspekti programiranja?” Postavljanjem pitanja prije početka aktivnog učenja sačuvat ćete snagu za memoriranje bitnih informacija. Dok čitate tekst, razmišljajte o pojmovima na koje nailazite u tekstu, prisjetite se da li ste već nešto o toj temi čuli do sad, da li nešto o tome već znate. Ako su na kraju poglavlja postavljena pitanja, svakako ih pročitajte i odgovorite na njih, ona su vaš vodič u učenju.
- Podvucite i označite najvažnije dijelove teksta. Vrlo je važno podvlačenje i označavanje samo važnih dijelova teksta. Najbolje je u tu svrhu koristiti markere različitih boja. Jedan marker za ključne riječi, drugi za termine i podatke koje treba da zapamtite, treći za definicije. Podvlačenjem ključnih riječi ili rečenica ističu se bitne informacije. Podvucite ono što je novo i što treba zapamtiti. Nije potrebno podvlačiti od ranije poznate stvari. Također, podvlačite ono što pri ponavljanju želite odmah uočiti kao i dio teksta koji upućuje na bit problema i koji pruža jasne odgovore na vaša pitanja.
- Razmišljajte kada čitate gradivo. Aktivno čitanje je vrlo korisna strategija za povećanje efikasnosti učenja. Ono podrazumijeva čitanje s razmišljanjem o pročitanom. Pri čitanju nastojite da se napisane ideje i koncepti razumiju i da se dovedu u međusobnu vezu. Kod čitanja nastojite sažeti osnovne ideje i izložene teme interpretirati kroz kritičko razmišljanje.
- Kada završite s čitanjem i podcrtavanjem gradiva, potrebno je prepričati pročitano. Lekciju pokušajte ponoviti vlastitim riječima. Prepričavanje vlastitim riječima najbolji je oblik ponavljanja pročitanog i za rezultat ima veći nivo zapamćenog. Nije potrebno pamtiti sve što se u tekstu nalazi. Trebate čitati selektivno, uz izdvajanje informacija koje su bitne za predmet.
- Koristite asocijacije. Upotrebljavajte asocijacije kako biste lakše upamtili neko ime, pojam… Pokušajte ih grafički prikazati, formirajte upečatljivu sliku, koja vas naknadno može podsjetiti na sadržaj gradiva. Pravite sheme, mape, prepisujte dijelove gradiva, sve što će vam pomoći da bolje zapamtite gradivo.
- Napravite skicu ili sliku. Napišite kratki sažetak, skicirajte sliku s glavnim idejama. Takav pristup će vam pomoći jer se na ispitu, bilo pismenom ili usmenom, ne traže samo činjenice, već i razumijevanje kao i povezivanje jedne spoznaje s drugima. Izrada slika je preporučljiva tokom cijelog procesa učenja, tako da ih možete koristiti i u nedjeljnom ponavljanju i u ponavljanju pred ispit.
- Odmarajte. Nemojte se preforsirati. Učenje bez odmora nije pravo učenje. Preporučljivo je da na svakih pola sata rada napravite pauzu od 7 minuta tijekom koje ćete: popiti sok, protegnuti noge, izaći na zrak… A nakon tog malog odmora, natrag na učenje. Za mlađe osnovnoškolce vrijeme rada treba prilagoditi njihovim mogućnostima.
- Opustite se posije učenja. Neposredno poslije učenja se malo opustite. Provedite pola sata ili sat vremena u slušanju muzike, tuširanju, gledanju televizije i sličnim aktivnostima koje vas opuštaju.
