Dokazan način za poboljšanje uspjeha u školi

Razmišljanje koje podržava rast i razvoj jest uvjerenje da inteligencija, sposobnosti i ljudske osobine nisu fiksne i nepromjenjive te da se mogu poboljšati s vremenom, uloženim angažmanom i uz pomoć drugih.

Značaj koje ovo uvjerenje može imati na postignuća odraslih i djece je izvanredno, a obilje istraživanja pokazuju da može poboljšati akademski uspjeh.  Dobra vijest je još ta, da to može svatko.

S razmišljanjem koje podržava rast i razvoj, uspjeh se pripisuje svjesnim ulaganjem angažmana, umjesto prirodnim sposobnostima ili genima.

Carol Dweck, profesorica psihologije na Sveučilištu Stanford, ima vodeću ulogu u tom području istraživanja i nalaze iz desetogodišnjeg istraživanja, koja jasno pokazuju da način razmišljanja (mindset) uokviruje ponašanje.

Efekt razmišljanja koje podržava rast i razvoj

Mindset ovakvog načina razmišljanja  temelji se na uvjerenje da se mozak može mijenjati i rasti i time se značajno može poboljšati akademski uspjeh.

Osobe koje imaju ovakav način razmišljanja:

• interpretirati će izazov kao priliku za učenje, rast i poboljšanje, rađe nego kao prijetnju vlastitoj sposobnosti;
• vide vrijednost u ulaganju truda;
• pokazuju upornost i otpornost kada su suočeni s poteškoćama;
• više traže pomoć, nego što skrivaju vlastitu borbu.

Utjecaj fiksiranog načina razmišljanja (mindset-a)

Oni s fiksnim načinom razmišljanja, s druge strane, vjeruju da je inteligencija konačna i nepromjenjiva, bilo da ste pametni ili niste. Uspjeh se pripisuje sposobnosti, a ne trudu i angažmanu.

Istraživanja su pokazala da su studenti (djeca, adolescenti) s fiksnim načinom razmišljanja:

• manje fleksibilni;
• manja je vjerojatnost da će tražiti pomoć;
• više je vjerojatno da će odustati kada se suoče s neuspjehom;
• vjerojatnije će izbjegavati izazove, preferirajući odabrati lakši zadatak, kako bi izgledali i osjećali se pametnijima;
• više će vjerojatno skrivati svoje neuspjehe i nerazumijevanje.

Nije iznenađujuće da fiksirani (nepromjenjivi) način razmišljanja predviđa niži akademski uspjeh.

Stoga se postavlja pitanje, može li se onda promijeniti način razmišljanja?

Odgovor glasi: Da. Apsolutno.

Poučavanjem principa ovakvog načina razmišljanja, mogu se preusmjeriti misli poput: Ja sam, samo ne znanstvena osoba! ili  Ja sam beznadežan slučaj za matematiku!, prema: Ako radim na tome biti ću bolji u tome! Refokusiranjem učenika na njihove potencijale zapravo  utječemo na njihovo ponašanje.

Dweck je ustvrdila da u SAD-u, oko 40% studenata ima razmišljanje usmjereno na rast, fiksno razmišljanje  40%, a preostalih 20% mješovito.

Razmišljanje usmjereno na rast sada je široko prihvaćeno, kao i utjecaj koji ima na učenje i postignuća.

Njegovanje ovakvog načina razmišljanje

Pomak od fiksnog načina razmišljanja, prema razmišljanju usmjerenom na rast, podržan je učenjima o plastičnosti mozga, koja objašnjavaju kako se mozak može mijenjati s vremenom i svjesnim trudom/pokušajima.

Plastičnost mozga široko je prihvaćena u znanstvenoj zajednici, s dokazima od ljudi, koji su pretrpjeli velike lezije mozga. Unatoč njihovoj ozljedi mozga, ti ljudi su bili u mogućnosti naučiti čitati, pisati, voziti bicikl i razvijati druge sposobnosti, koje su zahtijevale rast mozga kao odgovor na vanjske zahtjeve.

Ovdje vam navodimo izvrstan besplatan resurs koji objašnjava kako razviti razmišljanje kod djece i mladih, usmjereno na rast i razvoj, uključujući i video koji pomaže u tome.

Ovdje je kratak pregled :

• Korak 1

Objasnite da ljudi mogu ojačati i promijeniti svoj mozak i da uz trud, ljudi mogu postati inteligentniji i bolji u učenju. Rad na određenom zadatku ili učenje na određenu temu, ne samo da čini vaš mozak boljim u toj stvari, već zapravo jača i razvija mozak, tako da on postaje bolji za različite stvari, u  budućnosti.

• Korak 2

Razgovarajte o znanosti na kojoj se temelji razmišljanje koje podržava rast, objašnjavajte mladima kako određena iskustva (kao što je studiranje) omogućuju jačanje veza u mozgu.

Objasnite im da ima dosta stvarnih studija, učinjenih od strane znanstvenika, koje su pokazale da to funkcionira. Ovdje su dvije studije:

1. U jednoj studiji, jednu grupu miševa stavili su u prazan kavez, a drugu skupinu su stavili u kavez s puzzlama i drugim miševima, pružajući im puno više mogućnosti za učenje i razvoj njihovog mozga. Kada su ispitane obje skupine miševa, miševi iz stimulirajućeg kaveza su bili bolji i njihovi mozgovi su bili teži.
2. Londonskim taksistima je dio mozga koji se bavi prostornom svjesnošću veći nego što je drugim stanovnicima Londona. Što se taksista, duži vremenski period, bavio ovom vrstom posla, navigirao kroz gradske ulice, taj dio mozga bio mu je veći.

• Korak 3

Podijelite priču u kojoj ste postali bolji u nečemu uz trud/angažman. Primjeri iz stvarnog života dat će okosnicu za istraživanje, o kojem ste taj čas govorili. Čuti o istraživanju je jedna stvar, ali dati primjer iz stvarnosti je nepobjedivo.

• Korak 4

Pitajte što bi rekli drugim ljudima, s obzirom na ono što znaju o načinu razmišljanja. Ovo se oslanja na opsežno istraživanje o uvjeravanju, koje potvrđuje da način kako govorimo utječe na vjerovanje.  Istraživanjima u ovom području utvrđeno je da ovakav način može dovesti do dugoročnih promjena u ponašanju.

• Korak 5

Pohvalite za trud/angažman (npr. Radili ste doista posvećeno i uporno), a ne za urođene sposobnosti i inteligenciju. To će vam pomoći da potičete razmišljanje rasta, naglašavajući da je trud/angažman  moćniji od urođene sposobnosti.

Ovo je pokazano u studiji Carol Dweck, koja je uključila 400 petih razreda, a o kojoj smo prethodno pisali: https://www.youtube.com/watch?v=NWv1VdDeoRY

U videu učenici su dobili relativno jednostavan test inteligencije, a zatim pohvalu za njihovu inteligenciju, Wow, moraš biti jako pametan ovo!, ili za njihov trud, Wow. Odličan posao. Sigurno si radio jako uporno na tome.

Kasnije, svakom studentu bila je ponuđena jedna od dvije mogućnosti – ili su mogli učiniti zahtjevniji test, u kojem su oni koji će naučiti i rasti ili jednostavno test, koji će oni sigurno učiniti dobro.

Skupine koje su pohvaljena za svoju inteligenciju, 33% izabralo je težu opciju. Skupine koje su pohvaljene za trud, 92% je izabrao više izazovan zadatak. Razmislite o tome.

Svaki razgovor, koji izlaže djeci i mladima ideju, da se ljudi mogu promijeniti, napraviti će razliku. Razgovarati na taj način sve dok on ne postane dio njihove stvarnosti je ogromna i vrijedna ideja koja im možete dati vjetar u leđa za ostvarenje njihovih potencijala.

Istraživanje na temu razmišljanja usmjerenog na rast je uvjerljivo i širi se cijelo vrijeme. Akademski uspjeh može uvelike utjecati na razmišljanje usmjereno prema rastu, ali mnoge od naših škola (unatoč tome što imaju briljantne nastavnike) koriste to krivo.

Stoga je jako važno, da što više možemo, u našoj djeci, potičemo i njegujemo način razmišljanja usmjeren na rast.

Programi koji podržavaju ovakav način razmišljanja provode se u Cjelovitosti ove školske godine, kroz cijelo polugodište, pod nazivom UČI I RAZVIJ SAMOPOUZDANJE!

Više o programu na: https://cjelovitost.hr/trening-ucenja-sk-god-2015-16/